Kakav kratkoročni ugovor Vučić očekuje od Rusa?

Situacija s NIS-om mogla bi mnogo toga promijeniti, jer bi se prodaja ili preuzimanje ruskog udjela moglo odraziti i na plinski aranžman. Zapravo, vjerojatno i ima velik utjecaj, jer ugovora s Rusima još nema, a Vučić očekuje da će biti potpisan kratkoročni, piše Nova.rs. Prethodni je trajao čak 10 godina, uz cijenu koja je bila oko 30 posto jeftinija u odnosu na ostale države koje su imale ugovor s Gazpromom, a novi bi, ako se ispune očekivanja predsjednika, mogao vrijediti svega nekoliko mjeseci.

Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku iz Udruženja „Monitor odgovornosti“, navodi da se ne bi oslanjao na sve što kaže predsjednik i da Rusija nije planirala obustaviti isporuku plina.

„Kratkoročni ugovori sklapaju se na razdoblje od tri do šest mjeseci. Ne bih se oslanjao na sve što kaže predsjednik da je to doista tako. Ja bih prije ovo tumačio kao to da on i dalje pokušava objasniti građanima da smo mi pod pritiscima zbog kojih nismo mi krivi. Ovdje se još uvijek stvara narativ, a posebno u posljednjih 10 godina, da mi navodno imamo vrlo niske cijene prirodnog plina od naših prijatelja, braće, kako god, i da zbog toga bilježimo dobre ekonomske rezultate, među ostalim. Ni jedno ni drugo nije istina. Ta je cijena netransparentna, to zna samo Dušan Bajatović u svom uskom krugu suradnika. Pretpostavljamo da je nešto niža, ali to ne mora značiti“, istaknuo je Kapor.

Kratkoročni ugovor dio strategije zadržavanja Srbije u ruskoj orbiti?

Smatra da je potpisivanje kratkoročnog ugovora dio strategije da se Srbija zadrži u ruskoj orbiti utjecaja.

„Pokušava se predstaviti javnosti da je ovo neka tamo bitka između Zapada i Istoka u kojoj Srbija pokušava ‘biti pametna, biti neutralna’ i da Rusija prirodno štiti svoje interese… Pokušava se prikazati da ona voli Srbiju, ali da mora štititi svoje interese i da mi pažljivo biramo kako ćemo se odnositi prema toj Rusiji, te da zbog pritisaka Zapada moramo učiniti neke nepopularne korake koji mogu ugroziti naše prijateljstvo s Rusijom“, naveo je Kapor.

Cijena plina će ostati netransparentna?

Što se tiče cijene plina u ovom kratkoročnom plinskom sporazumu, Kapor smatra da će ona ostati netransparentna i da neće biti nikakvih ucjenjivanja s ruske strane oko NIS-a.

„Ovdje se manje radi o ekonomiji. Rusi bi se davno riješili NIS-a i izvukli maksimalni mogući profit, a ne dopustili da kompanija propada, konzerviranjem rafinerije i riskiranjem prekida platnog prometa koji će srušiti dionice. U pitanju je politički utjecaj. Cijena plina vjerojatno će ostati netransparentna, neće tu biti ucjenjivanja; mislim da se to ne događa iza zatvorenih vrata Kremlja i Beograda, nego da se priča kako zadovoljiti u dovoljnoj mjeri kolektivni Zapad, a da ostane postojeći politički poredak u Srbiji koji čvrsto stoji uz Rusiju. Ovo je predstava za javnost – ‘dobit ćemo jeftin plin, ugroženi smo’ – da se pokaže kako se naše rukovodstvo bori s pritiscima“, naveo je Kapor.

"Kratkoročnost ugovora govori nešto drugo"

Nezavisni energetski ekspert Dragan Vlaisavljević ističe da cijena plina, iako je riječ o kratkoročnom sporazumu, ne bi trebala biti skuplja. Navodi da cijene tog energenta na burzama padaju i da je sada otprilike 28 eura po megavat-satu, bez transporta.

„Ne očekujem da će biti skuplje, ali nije isključeno. Kratkoročnost ugovora govori nešto drugo. To znači da je pozicija prodavatelja prema kupcu takva da on ne želi sklopiti dugoročan ugovor u ovom trenutku. To može značiti nepovoljniju poziciju za nas dugoročno, ali kratkoročno, za ta tri do šest mjeseci, nikakvih promjena neće biti“, smatra Vlaisavljević.

Kad je riječ o uredbi Europske unije o potpunoj zabrani ruskog plina do 2027. godine, obojica sugovornika Nova.rs suglasni su da se ona neće odraziti na Srbiju ni na taj eventualni kratkoročni ugovor koji je predsjednik Srbije spominjao.

„To vrijedi za države Europske unije, ne mora značiti da će se odnositi na nas. Bugarska ima pravo zbog svoje nacionalne sigurnosti obustaviti dotok prirodnog plina Srbiji, prema međunarodnom pravu. To je učinila i Poljska, koja je odmah na početku agresije na Ukrajinu obustavila dotok plina prema Njemačkoj kroz plinovod Jamal. Bugarska to neće učiniti na svoju ruku bez dogovora s EU-om i Sjedinjenim Američkim Državama; ne postoje naznake da postoji prijetnja prekidu dotoka prirodnog plina. Taj kratkoročni ugovor trebao bi se odvijati nesmetano ako Ukrajina, koliko vidimo, dronovima ne ugrozi opskrbu tako što će ugroziti infrastrukturu na ruskom teritoriju i u međunarodnim vodama. Postoji određena opasnost od prekida opskrbe koja je izvan moći EU-a i SAD-a“, naveo je Kapor.

Smatra da je u fokusu ove uredbe sada da EU prestane uvoziti ruske energente prvo kratkoročno, a potom i dugoročno od 2027. godine. Po njegovu mišljenju to se odvija po planu, tako da je Srbija sada manji fokus interesa te će se taj kratkoročni ugovor koji bi trebala sklopiti s Rusijom vjerojatno neometano odvijati do kraja.

"Malo je vjerojatno da Bugarska prekine dotok plina"

Vlaisavljević ističe da bi ovaj kratkoročni ugovor vjerojatno vrijedio najkasnije do ljeta sljedeće godine i da za to vrijeme neće biti nikakvog utjecaja ove uredbe EU, nego će sve biti kao i do sada.

„Malo je vjerojatno da Bugarska prekine dotok plina, jer se taj neki dogovor koji je EU napravila zasad ne odnosi na tranzite, tako da ne bi trebalo biti problema. Ono što treba biti od interesa jest što će se pregovarati od proljeća sljedeće godine, za punjenje Banatskog dvora (jer će se on sad prazniti), odnosno koji će se plin koristiti po kojoj cijeni. Tada kreće ona priča koja je malo dugoročnija, priprema za zimu 2026./2027.“, naveo je Vlaisavljević.

Ono što nismo čuli od Aleksandra Vučića, piše Nova.rs, jest hoće li Srbija ući u pregovore s nekim drugim partnerima o plinu, budući da nema dugoročnog sporazuma. Nismo obaviješteni ni što je srpska strana tražila u tim pregovorima s Rusima. Prema nekim informacijama, ranije se tražio ugovor na tri godine, ali se to mijenjalo zbog uredbe EU i moguće zabrane dotoka ruskog plina kroz zemlje EU.